Blog

Dječak skija

Sva skijališta u Crnoj Gori – kompletan vodič

Početak skijanja u Crnoj Gori vezuje se za Fridrih Angela, koji je još davne 1893. godine, došavši iz Norveške, obučavao Crnogorce skijanju. Od tada, kad je skijanje bilo namjena lakšem kretanju u ratnim uslovima, pa do danas, kad je to sport koji privlači i razvija zimski turizam u Crnoj Gori. Zato vam predstavljamo listu svih skijališta u Crnoj Gori, sa svim potrebnim informacijama.

Skijališta u Crnoj Gori će vas oduševiti prirodnim ljepotama, nezavisno od toga jeste li iskusan skijaš ili samo volite boraviti na planini.

Na obroncima planina nalaze se staze za sve kategorije skijaša, za sankanje, snowbording, skijanje kao i staze za duge, ali ne pretjerano naporne šetnje. Na samim skijaškim stazama smješteni su restorani, kafići, gdje se možete odmoriti uz kafu ili čaj.

Lista svih skijališta u Crnoj Gori (kliknite da vas odvede na skijalište):

Skijalište Savin kuk
Skijalište Javorovača
Staza Štuoc (Bosača)
Ski centar Bjelasica („Kolašin 1450“)
Ski centar “Vučje” – Nikšić
Skijalište Lokve – Berane
Skijalište Štavna – Andrijevica
Skijalište Zavratica – Majstorovina, Bijelo Polje
Skijalište Veruša
Skijalište Paljevi – Plav
Ski centar Hajla Turjak – Rožaje

 

Ski centri na Durmitoru – Žabljaku:

Žabljak se nalazi na sjeverozapadu Crne Gore, u podnožju predivne masivne planine Durmitor. Grad je sa svojih 1456 m nadmorske visine najvisočije urbano naselje u jugoistočnoj Evropi. Okružen je sa 23 planinska vrha od preko 2200 m, 18 planinskih ledničkih jezera (“gorske oči”) i kanjonom rijeke Tare, najdubljim u Evropi.

Durmitor, planina i nacionalni park smješten na sjeverozapadu Crne Gore, sa kanjonima Tare, Drage i Sušice, i gornjim dijelom kanjonske doline Komarnice, ukupno zauzima površinu od 39000 ha. Najviši vrh je Bobotov kuk visok 2523 m. Smatra se da ime Durmitor potiče od keltskih riječi „dru mi tore“ koje znače „planina puna vode.” Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom 1952. godine. Svježi planinski vazduh, lednička jezera i bogat biljni svijet daće vam odgovor zašto se istinski ljubitelji prirode iznova vraćaju ovdje. Pokriven je snijegom 120 dana preko godine.

Ova planina je i motorna sila kretanja svih uspona i padova, mogućnosti i stremljenja ka boljem skijanju, sa konfiguracijom terena koja je inspirativna za sve ljubitelje “bijelog sporta”. Durmitorci su na vrijeme shvatili čar ovog sporta, njegujući ga i ostvarujući najbolje rezultate u proteklim godinama.

Pravi razvoj skijanja na ovim prostorima, dešava se sa osnivanjem PSD “Durmitor“ koji u sebi okuplja sve mlade talente ovog sporta, kako u nordijskim, tako i u alpskim disciplinama, čiji su rezultati plod trenera sa Durmitora i iz inostranstva. Oni su, prenoseći svoja iskustva i znanja, napravili šampione, i tako načinili velike pomake u razvoju ovog sporta. Klub u svojim vitrinama ima pehare sa svih najznačajnih takmičenja u bivšoj Jugoslaviji.

Durmitor je poseban i po tome što u toku ljeta zaljubljenici u skijanje mogu otići u unutrašnjost planine i na mjestu zvanom “Debeli namet” doživjeti nešto, što se poredi sa nemogućim – skijanje u sred ljeta! Tako se, već godinama, tradicionalno, u organizaciji “Ski centra”, održava “Ljetnji slalom” (sredina jula – alpske discipline).

Durmitor ima izuzetne ski – terene: Savin kuk, Javorovača i Štuoc. Na skijalištu je moguće koristiti usluge ski servisa, ski škole i pratećih ugostiteljskih objekata.

 

Skijalište Savin kuk

Skijalište „Savin kuk“ nalazi se na padinama istoimenog vrha, na 5 km od Žabljaka. Za ovu turističku sezonu, od 31.12.2016. godine infrastruktura skijališta Savin Kuk je u funkciji.

Ski centar Savin Kuk u svojoj ponudi ima:

* Ukupna dužina staza 5500 m (počinje u samom podnožju Durmitora) namijenjeno je za alpsko skijanje, a pri prosječnoj brzini kretanja za 1 h istovremeno može biti 4000 skijaša;

* Visinska razlika 700 m – 800 m;

* Najviša kota je na 2010 m nadmorske visine;

* Ski centar Savin kuk ima cjelokupan sadržaj potreban za potpuno uživanje: ski škole, rentiranje i servis ski opreme, noćno skijanje;

* 2 dvosjedne žičare (1600 m i 550 m), 3 ski lifta (sidro dužine 350 m,  tanjir dužine 500 m, tanjir dužine 350 m) od kojih je jedan opremljen reflektorima za noćno skijanje, 1 baby ski lift (dužine 100 m);

* Novina za ovu sezonu predstavlja činjenica da je u funkciji i žičara Savin kuk II, koja je radila i tokom trajanja ljetnje turističke sezone, a koja prethodnih zimskih turističkih sezona nije bila u funkciji. Ta žičara je namijenjena za napredne skijaše, pa opslužuje crnu skijašku stazu dužine 800 m;

* Restorani;

* Noćni klub.

Radno vrijeme žičara: svakodnevno: 10:00 h – 16:00 h, noćno skijanje: 18:00 h – 21:00 h

Ovdje možete pogledati cjenovnik na skijalištu „Savin Kuk“ za sezonu 2016/2017.

Cjenovnik Savin Kuk 2016-2017


Durmitor

 

Skijalište Javorovača

Skijalište “Javorovača” je pogodno za početnike, staze (na samom ulazu u grad) su dosta kratke (800 m) i ubrajaju se u lakše staze.

Ski centar Javorovača u svojoj ponudi ima:

* Uređene ski staze ukupne dužine oko 2000 m;

* Dva ski lifta (veliki – sidro dužine 550 m i baby lift dužine 150 m). Kapacitet ski lifta je 250 – 300 skijaša na sat, a na baby ski liftu kapacitet je 150 skijaša na sat;

* Skijalište Javorovača ima cjelokupan sadržaj potreban za potpuno uživanje: ski škole, rentiranje i servis ski opreme;

* 10 soba (35 kreveta);

* Restoran sa terasom i ski baštom;

* Ski škola – 7 učitelja skijanja sa međunarodnim licencama;

* Ski servis – renta (250 kompleta skija za alpsko i nordijsko skijanje);

* Prodavnica sportske opreme ELAN.

Preko 30 godina iskustva, ski školu koju organizuje Ski centar Javorovača svrstava u jednu od najstarijih ne samo u zemlji, već i na prostoru EX YU. Ski školu vode bivši skijaši koji su svoju karijeru nastavili edukacijom škole skijanja. Učitelji posjeduju nacionalne i međunarodne licence.

Posjeduje jedan od prvih ski servisa u zemlji koji je otvoren 1996. godine. U ski servisu možete vršiti montažu skija, oštrenje ivica, reparaciju, peglanje klizne ploče, servis gojzerica. Servis se nalazi na istoj lokaciji od svog otvaranja, preko puta benziske pumpe. Savjet je da se na skijama treba uraditi mali servis minimum dva puta zavisno od korišćenja. Takođe, na istoj lokaciji i u novootvorenom na samom skijalištu Javorovača možete iznajmiti ski opremu. Posjeduju preko 250 kompleta ski opreme za alpsko i nordijsko skijanje.

U toku je i montaža klizališta, biće eksperimentalno veličine 9 m x 15 m, a već za sljedeću godinu oko 350 m2, takođe po veoma pristupačnoj cijeni od 5 € za 2 h.

Telefon: + 382 67 029 616

Radno vrijeme žičara: svakodnevno: 10:00 h – 16:00 h

Ovdje možete pogledati cjenovnik na skijalištu „Javorovača“ za sezonu 2016/2017.

Cjenovnik Javorovača 2016-2017


Skijalište “Javorovača”

 

Staza Štuoc (Bosača)

 Staza “Štuoc” (Bosača) je malo kraća (2630 m) ali ne manje interesantna.

* Dvosjedna žičara;

* Dužina staze 1760 m.

Žičare u pravcu Malog Štuoca ne funkcionišu godinama zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Na obodu grada i u neposrednoj okolini je više ski – staza za rekreativno skijanje, alpske i nordijske discipline koje su opremljene žičarama i ski – liftovima, dužine od 3 km do 12 km. U ponudi je staza za hodanje na krpljama, kao i staza za nordijsko skijanje u podnožju samog skijališta.

Hodanje na krpljama predstavlja uzbudljiv spoj rekreacije, sporta i prirode!

Staza za hodanje na krpljama markirana je zimskom markacijom i pogodna je za korisnike svih uzrasta. Staza prolazi kroz šumu smrče i jele s blagim usponima i padovima, od najvećeg ledničkog jezera u masivu Durmitora – Crnog jezera do Ski centra Savin kuk (i obrnuto). Hodanje ovom stazom pruža drugačiji doživljaj prirode Durmitora zimi, jer prolazi kroz stanište raznih šumskih životinja čije se prisustvo uočava u tragovima na snijegu.

Ljudi na prostoru Durmitora i Jezerske visoravni davno su koristili krplje da bi mogli prelaziti velike distance pokrivene snijegom. Izrađene u obliku teniskog reketa, krplje nijesu dozvoljavale propadanje u dubok snijeg, što je omogućavalo jedini način putovanja kroz snijegom zametnute krajeve.

Modernizovan izgled krplji i materijali od kojih se danas izrađuju omogućavaju da ovaj vid rekreacije i aktivnog odmora na snijegu bude dostupan svima, bez posebne pripreme ili obuke za njihovo korišćenje.

Krplje se koriste tako što se navlače na zimsku obuću, uključujući i obuću za snowboard. Osim krplji koriste se i štapovi za snijeg.

Naziv staze: Crno jezero – Ski centar Savin kuk – Crno jezero

Dužina: 6,7 km (staza kroz šumu)

Težina: laka

Vrijeme prolaza: oko 2 h

Period korišćenja: za vrijeme zimskih mjeseci

Ukupna visina uspona: 268 m

Nordijsko skijanje – U svim vremenskim uslovima, idealno za sve generacije (porodice), pogotovo rekreativce, jedan od najzdravijih vidova rekreacije i one koji ne znaju da skijaju.

Veliki ponos Durmitora su njegovi šampioni u nordijskom skijanju, koji su pronosili slavu ovog kraja svojom nepobjedivošću. Učesnici najvećih svjetskih takmičenja, i to u vremenu, u kom se ovaj sport nalazio u povoju i bez pravih uslova za trening i obuku, što ih istinski čini herojima. Rezultati su postignuti u dobroj mjeri zahvaljujući entuzijazmu iskrenog prijatelja Durmitora, Tadeka iz Poljske koji je, ne štedeći se, svo svoje znanje i umijeće prenio durmitorcima. Zahvaljući njemu, ovaj kraj ima stazu za nordijske discipline, spremnu za sva svjetska takmičenja.

Instruktor u nordijskom skijanju će vas za nekoliko časova naučiti osnovnim koracima, bez opasnosti od povreda i padova. Postoji obilježena staza za langlauf u samom gradu za koju nije potreban ski – pass.

Prevoz:

Automobil: Ukoliko putujete iz Srbije, najbrži način je preko Prijepolja i Pljevalja (granični prelaz Jabuka).

Dolazak preko Dubrovnika (Hrvatska), je putem Trebinje (granični prelaz Ilino brdo) –– Nikšić – Šavnik – Žabljak.

Iz Podgorice do Žabljaka možete doći preko Nikšića i preko Kolašina i Mojkovca, kroz kanjone Morače i Tare (170 km).

Bus: Autobusi idu do Žabljaka od Podgorice, Nikšića, Pljevalja i Mojkovca svakodnevno, više puta na dan. Redovna linija Marko turs saobraća svakog dana sa polaskom iz Beograda u 23:30 h (dolazak u Žabljak oko 08:50 h) i polaskom iz Žabljaka u 14:00 h. Cijena karte u jednom pravcu je oko 21 €.

 

Apartmani Žabljak nude smještajne kapacitete na Žabljaku.

 

Ski centar Bjelasica („Kolašin 1450“) – Kolašin:

Kolašin, grad sa 4500 stanovnika (i tri ski kluba) leži na nadmorskoj visini 950 m, u središnjem dijelu Crne Gore. S jedne strane je omeđen prugom Beograd – Bar, a s druge jadranskom magistralom. Okružen je planinskim masivima Bjelasice, Sinjajevine i Komova i kompleksom stoljetnih šuma nacionalnog parka Biogradska gora. Povoljna nadmorska visina i netaknuta priroda čine ga gotovo idealnom vazdušnom banjom, veoma pogodnom za odmor, rekreaciju i zimske sportove.

Bjelasica je jedna od najljepših planina u Crnoj Gori. Nalazi se u srcu Crne Gore, tj. u centralno – kontinentalnom dijelu, a tako se ravnomjerno grana u četiri pravca i zapravo ima oblik kruga. Njena i dužina i širina iznosi 30 km, a površina oko 630 km2. Pripada opštinama Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica. Planinu Bjelasicu karakterišu tri specifičnosti i važne komparativne prednosti: veoma laka prohodnost i pristupačnost do najviših planinskih vrhova, veliko bogatstvo šumskog fonda i bogatstvo tekućih voda. Planina ima izuzetno dobar potencijal za ski terene.

I dok na Durmitoru ili Lovćenu vode propadaju, ovdje sve ostaje na površini, sliva se u mnogobrojne potoke i rijeke, od kojih je možda najvažnija i najljepša Biogradska Rijeka, koja se uliva u biser ove planine Biogradsko jezero. Bjelasica je za razliku od ostalih planina u regionu vulkanskog porijekla. Otuda, zelena ljeta, a bijele zime. Najviši vrh Bjelasice je „Crna glava“, visoka 2139 m. Najveći i najljepši dio uključujući i Nacionalni park Biogradska Gora pripada opštini Kolašin.

Počeci modernog skijanja na Bjelasici vezuju se za 1990. godinu kada je izgrađena i prva žičara. Od tada postoji drugi dobro poznat ski centar u Crnoj Gori, 9 km udaljen od Kolašina (oko 15 minuta prevozom).

Skijalište „Kolašin 1450“ na Jezerinama se nalazi na nadmorskoj visini od 1420 m. Nastalo je kupovinom imovine bivšeg AD Ski Centra Bjelasica u stečaju, u martu 2007. godine. Nakon privatizacije uloženo je oko 8.000.000 € u infrastrukturu društva. U potpunosti su rekonstruisani svi ski liftovi i žičara dvosjed kojom se izlazi na 1840 m visoke “Ćupove” odakle vodi 3 km dugačka staza, a izgrađena je i nova šestosjeda žicara “Vilina Voda” koja i dalje predstavlja najsavremeniji objekat te vrste u Crnoj Gori. Izgrađene su nove i proširene postojeće skijaške staze.

Zahvaljujući nadmorskoj visini, područje skijališta spada u svojevrsnu vazdušnu banju i predstavlja izuzetnu turističku destinaciju za odmor tokom cijele godine.

Za one koji nijesu baš neke naročite pristalice uzbuđenja ili nijesu još ovladali vještinu skijanja, na 1840 m nadmorske visine postoji međustanica.

* Nadmorska visina: 1420 m – 1973 m;

* Osnovna staza je dugačka 4,5 km. Ukupna dužina uređenih ski staza koje se održavaju po najsavremenim standardima iz te oblasti je 16,5 km;

* Visinska razlika 550 m;

* Ski centar Savin kuk ima cjelokupan sadržaj potreban za potpuno uživanje: ski škole, rentiranje i servis ski opreme, noćno skijanje;

* 2 žičare (“Vilina voda” – relativno novi šestosjed i “Ćupovi” – dvosjed), 3 ski lifta tipa tanjir, 1 baby lift;

* Ukupan kapacitet svih žičara je oko 5500 skijaša na sat. Staze i tehnička opremljenost ski centra omogućavaju da se istovremeno skija više od 10000 skijaša. Gužve na žici i ski liftovima nijesu velike;

* Restorani;

* Noćni klub.

Karakteristike i kapaciteti žičara:

NazivNadmorska visina početne staniceNadmorska visina  

okretne stanice

Visinska razlikaDužinaKapacitet
Šestosjed Vilina Voda1450 m1841 m391 m1187 m2800 skijaša/h
Dvosjed žičara Ćupovi1450 m1890 m440 m1840 m1200 skijaša/h
Ski lift Jezerine1450 m1480 m30 m500 m500 skijaša/h
Ski lift Carev do1450 m1549 m99 m500 m400 skijaša/h
Ski lift Ključ1796 m1911 m115 m500 m400 skijaša/h
Ski lift Baby lift1450 m1455 m5 m150 m200 skijaša/h

Ukupno:      4677 m            5500 skijaša/h

Ski lift „Jezerine“ osvijetljen je reflektorima koji omogućavaju noćno skijanje. Noćno skijanje je otvoreno 4 dana sedmično (srijeda, četvrtak, petak i subota). Kao i ranijih godina, sezonske ski karte ne važe za noćne termine.

Međutim, treba spomenuti da nijesu sve instalacije u upotrebi svakog dana. Preko nedjelje, ukoliko nema dovoljno gostiju, dvosjed Ćupovi, a samim tim i ski lift Ključ (do koga se dolazi isključivo preko pomenutog dvosjeda) nijesu u funkciji. Takođe, u slučaju velike količine padavina, već pomenuti Ključ zna da bude zatrpan snijegom, zbog čega je onemogućeno njegovo funkcionisanje.

Novi šestosjed Vilina Voda je veoma brz, pa ćete sa platoa na 1450 m nadmorske visine do vrha na 1841 m nadmorske visine stići za samo nekoliko minuta, a na raspolaganju je nekoliko crvenih i plavih staza. Za razliku od šestosjeda, dvosjed do vrha vozi skoro 20 minuta, pa većina ljudi nema strpljenja da više od dva puta za redom izabere ovu žičaru. Jedno od rješenja je da, nakon što se popnete dvosjedom Ćupovi, odete na pomenuti Ključ gdje skoro nikad nema gužve. Druga varijanta je spuštanje od vrha samo do međustanice, što posebno odgovara freeriderima.

Što se tiče staza, one su veoma raznovrsne i zanimljive konfiguracije. Na padinama planine Bjelasice postoje odlične mogućnosti za skijanje. S obzirom da je planina Bjelasica relativno pitoma, piste imaju travnatu podlogu. Snježni pokrivač prekrije planinu u zimskoj sezoni u visini od 1 m do 3 m, a skijalište posjeduje i sistem za vještačko osnježavanje staza u podnožju skijališta što obezbjeđuje da ski sezona počne sredinom decembra i da traje do polovine aprila. Skoro sve vode kroz šumu osim onih na vrhu koje su iznad šumskog pojasa. Većinom su plave i crvene kategorizacije. Treba spomenuti da se u posljednjih nekoliko godina zaista odlično uređuju, pa znaju da „izdrže“ tokom čitavog dana bez stvaranja “džombi”. Staze se u ljetnjem periodu pripremaju tako da se na njima može skijati i kada je visina sniježnog pokrivača minimalna.

Staze su klasifikovane i obilježene kao lake, srednje teške i teške, što znači da u ponudi postoje staze za sve tipove skijaša i bordera, od početnika do onih najzahtjevnijih. Prema zvaničnim podacima, skijalište ima 6 plavih, 7 crvenih i 3 crne staze. Međutim, neke od njih predstavljaju samo „varijante“ jedne iste staze, dok su crne staze u stvari namijenjene freeriderima, jer se ne uređuju. Iako obilježavanje staza nije baš na zavidnom nivou, ne postoji mogućnost da se izgubite, jer praktično sve staze vode do dna skijališta na 1420 m.

Savremeni tabači snijega obavljaju svoj posao svakodnevno. Organizovana je i Gorska služba spašavanja (GSS).

U budućem periodu svakako bi trebalo iskoristiti potencijale za širenje skijališta, kako prema Andrijevici, tako i prema mojkovačkoj strani.

Na Jezerinama se nalazi i nekoliko ski škola koje vode instruktori sa međunarodnim licencama, a u mogućnosti ste i da iznajmite ski opremu.

U gradu se nalaze dva ski kluba, Bjelasica i Trebaljevo. Tradicionalno skijaško takmičenje „Golden Fox“ se održava svake godine na Bjelasici. Takmičenje u snowboardu se održava svake godine tokom februarskog zimskog festivala.

http://www.kolasin1450.com/me/

E – mail: office@kolasin1450.com, info@kolasin1450.com

Telefon: + 382 68 04 1450

Radno vrijeme žičara: svakodnevno: 09:30 h – 16:00 h

Ovdje možete pogledati cjenovnik na skijalištu „Kolašin 1450“ za sezonu 2016/2017.

Cjenovnik Kolasin 1450 2016-2017

Prevoz:

Do Kolašina se iz Srbije može stići vozom, prugom Beograd – Bar, kolima ili autobusom, putnim pravcem preko Berana ili Bijelog Polja, prema Podgorici.

Automobil: Grad Kolašin je udaljen 395 km od Beograda, a do njega se stiže putem za more ili Podgoricu. Ide se Ibarskom magistralom preko Rudnika i Čačka i dalje do Užica, Zlatibora i Prijepolja. Nakon što se pređe granični prelaz Brodarevo, put vodi još 70 – ak kilometara preko Bijelog Polja i Mojkovca. Bez zadržavanja na granici, do odredišta će vam biti potrebno oko 7 h vožnje.

Ako se dolazi iz pravca Podgorice, put je dug 70 km i djelimično ide kroz kanjon Morače, pa je potrebno nešto više od 1 h vožnje.

Voz: Za sve ljubitelje avanture, jedna od opcija je svakako i dolazak vozom, s obzirom da je željeznička stanica u Kolašinu udaljena manje od 1 km od centra grada. Preporučuje se noćni voz Beograd – Bar u 21:50 h. Vozovi iz Podgorice polaze na svakih 1:30 h – 2 h, počev od 06:45 h.

Bus: Što se autobuskog prevoza tiče, iz Beograda ima 4 polaska: u 04:00 h, 07:00 h, 08:30 h i 19:00 h. Iz Podgorice svakodne polazi više autobusa za Kolašin.

S obzirom da je skijalište udaljeno od Kolašina, do njega se stiže sopstvenim prevozom ili taksijem. Jedna od pogodnosti skijališta na Jezerinama je i prostor za parkiranje koji može da primi preko 300 vozila, čak i vikendom.

Turistička agencija Montenegro Tourist Service organizuje jednodnevni izlet do ski centra „Kolašin 1450“, a ponudu pogledajtu na sljedećem linku:

Jednodnevni izlet do ski centra Kolašin 1450


Ski centar “Kolašin 1450”

 

Apartmani Kolašin nudi smještajne kapacitete u Kolašinu.

 

Ski centar “Vučje” – Nikšić:

Nikšić je grad koji pamti vjekove, a uvijek mlad i lijep, bedem otpora i zapadna kapija Crne Gore. Zbog svog položaja, teritorija nikšićke opštine je uvijek imala veliki značaj kao raskrsnica važnih drumova, što je uticalo na život i sudbinu stanovništva i cijelog kraja kroz istoriju koja je bila vrlo burna. S površinom od 2065 km2, znatno manjom od svog gravitacionog prostora, najveća je opština Crne Gore.

Skijalište „Vučje“ se nalazi u netaknutoj prirodi Krnovskog masiva, na nadmorskoj visini od 1300 m, svega 20 km od centra Nikšića, u pravcu Žabljaka. Zime 1999/2000. godine na Vučju je održan prvi ski festival Crne Gore. Sa gradom je povezan odličnim asfaltnim putem koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu. Turističko – rekreativni kompleks Vučje objedinjuje sljedeće sadržaje: planinarski dom, motel sa 60 ležajeva, restoran i kafanu. Centar raspolaže servisom za iznajmljivanje i popravku ski opreme.

Na skijalištu Vučje, rekreativcima i spotistima skijašima na raspolaganju su:

* Četiri skijaške staze (rekreativna skijaška staza dužine 1250 m, dvije takmičarske staze, svaka dužine 400 m, dječja staza 120 m);

* Visinska razlika 700 m;

* Ski centar Vučje ima cjelokupan sadržaj potreban za potpuno uživanje: ski škole, rentiranje i servis ski opreme;

* 3 ski lifta, ukupnog kapaciteta 900 skijaša/sat („Poma“ – dužine 1000 m, „Pionir“ – dužine 410 m, „Ciciban“ – dužine 120 m);

* Restorani;

* Noćni klub.

Tokom 2010. godine je pripremljena nova staza koja sa vrha velikog ski lifta vodi desno i spaja se na lijevu stazu „Pionir“.

U centru je organizovana i mogu se koristiti usluge ski škole.

Telefon: + 382 67 319 719

Radno vrijeme žičara: svakodnevno: 10:00 h – 16:00 h

Ovdje možete pogledati cjenovnik na skijalištu „Kolašin 1450“ za sezonu 2016/2017.

Cjenovnik Vučje 2016 – 2017

Prevoz:

Voz: Do Nikšića se može stići vozom iz Podgorice (polasci: 07:45 h, 10:15 h, 12:55 h, 16:10 h, 18:30 h, 21:15 h), dok voz iz Nikšića za Podgoricu polazi u 20:00 h.

Bus: Iz Podgorice za Nikšić svakodnevno idu autobusi na svakih 15 – 20 minuta.

Parking je besplatan za sve posjetioce centra.

Ski centar “Vučje”

Ostala mjesta u Crnoj Gori koja imaju težnju da postanu skijališta, ili već imaju neke male ski liftove, ili su ih imali pa ih više nemaju, ili godinama ne rade:

 

Skijalište Lokve – Berane

Skijalište “Lokve” – BeraneSki centar Lokve, s istoimenim hotelom nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1350 m do 1700 m. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na 15 km od Berana. Za zanimljivo arhitektonsko rješenje pričalo se da je bio diplomski rad jednog nadarenog studenta. Svoj procvat je doživljavalo 80 – ih godina kada je predstavljalo otkriveni biser za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa s Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Danas, Lokve u svojoj ponudi imaju:

* 3 ski lifta (dvosjedežnica – izvlači skijaše sa platoa ispred hotela Lokve na 1336 m nadmorske visine do krajnje stanice koja se nalazi na 1560 m nadmorske visine; ski lift sidro i baby ski list dužine 200 m);

* Ski liftovi (Sidro i baby) ukupnog kapaciteta 900 skijaša/h polaze sa 1560 m i idu do 1630 m nadmorske visine;

* Ukupna dužina staza je 5 km;

* Visinska razlika je 230 m.

Telefon: + 382 68 878 323

Radno vrijeme: svakodnevno: 10:00 h – 16:00 h (ski centar je počeo sa radom 23.01.2017. godine)

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice može stići putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Berane ili Podgorica – Kolašin – Andrijevica – Berane (kraći ali lošiji put). Iz Beograda se može stići putem Beograd – Kragujevac – Novi Pazar – Kula (granični prelaz) – Rožaje – Berane ili Beograd – Užice – Prijepolje – Dobrakovo (granični prelaz) – Bijelo Polje – Berane.

Cjenovnik za sezonu 2016/2017.

VrstaOdrasliDjeca
Jednodnevni ski pass10 €7 €
Baby lift5 €
Parking1 €

Ski centar “Lokve”

 

Skijalište Štavna – Andrijevica

Skijalište “Štavna” – Andrijevica – Štavna su katuni na planini Komovi na 1700 m – 1750 m nadmorske visine. Sada i na Komovima može da se skija, a zbog visine i klime tamo snijeg nikada nije problem. U okviru Eko katuna februara 2009. godine je pušten zvanično u rad i ski lift dužine 250 m.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice najbrže može stići putem Podgorica – Kolašin – Andrijevica (preko Mateševa). Iz Beograda se može stići putevima kao za Berane, a Andrijevica je udaljena od Berana 15 km.

   Skijalište Štavna

 

Skijalište Zavratica – Majstorovina, Bijelo Polje

Skijalište “Zavratica” – Majstorovina,  Bijelo Polje – Na padini Zavratica – Majstorovina, na obroncima sjeverne strane Bjelasice, 2009. godine je počeo da radi prvi ski lift, a ujedno i prvo skijalište na području bjelopoljske opštine. Skijalište se nalazi na visini od 930 m, a staza je duga 300 m.

Prevoz:

Automobil: Iz Podgorice se može stići putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac, Bijelo Polje. Iz Beograda se može najbrže stiže putem Beograd – Užice – Prijepolje – granični prelaz Dobrakovo – Bijelo Polje.

Voz: Iz Podgorice svakodnevno saobraća voz za Bijelo Polje. Takođe, iz Beograda se vozom može stići do Bijelog Polja prugom Beograd – Bar.

 

Skijalište Veruša

Skijalište “Veruša” – Veruša, još jedan mali ski centar, poznato izletište Podgoričana, kako u zimskim tako i u ljetnjim mjesecima. Od Podgorice je udaljeno 50 km. Veruša se nalazi na nadmorskoj visini od 1010 m. Ima dva baby ski lifta i objekat u kome najčešće borave organizovane grupe „Prijatelji djece“ ili „Crvenog krsta“.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice može stići putem Podgorica – Kolašin (kod Bioča skretanje desno). Iz Beograda se može stići putem kao za Kolašin, a od Kolašina preko Mateševa do Veruše.

 

Skijalište Paljevi – Plav

Skijalište “Paljevi” – Plav – Mjesto Paljevi se nalazi na južnim padinama planine Kofiljača. Od centra Plava do Paljeva ima 9 km, 2 km asfalta do sela Bogaiće, a ostalih 7 km je makadam. Tu je smještena vikendica – planinarski dom na 1435 m nadmorske visine. Pokraj doma je postavljen jedini ski lift u Plavskoj opštini, dužine 150 m, iako opština Plav raspolaže izvanrednim potencijalom terena za skijanje.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice može stići putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Berane – Andrijevica – Plav ili Podgorica – Kolašin – Andrijevica – Plav, s tim što je dionica puta između Kolašina i Andrijevice lošeg kvaliteta. Iz Beograda se može stići putem kao za Berane i Andrijevicu, a Plav je udaljen od Andrijevice 25 km.

Skijalište “Paljevi” 

Prokletije – Gusinje – U jednoj od dolina – Grbaja na 1160 m nadmorske visine nalazi se planinarski dom vlasništvo PSD „RADNIČKI“ iz Beograda. Od Gusinja do planinarskog doma ima oko 7,5 km, pri čemu 2/3 je asfaltiran put, a ostatak puta je makadam. Povremeno se postavlja mali montažni – prenosivi ski lift.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice stiže putem kao za Plav, a Gusinje je udaljeno od Plava 12 km. Iz Beograda se takođe stiže putem kao za Plav.

 

Ski centar Hajla Turjak – Rožaje

Ski centar “Hajla” Turjak – Rožaje – Hajla, Žljeb, Mokra gora, Krstac i Turjak planine su koje okružuju Rožaje, smješteno u dolini koju dijeli rijeka Ibar. Ovo je najšumovitiji dio Balkana, na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Crne Gore. U samom gradu je hotel „Rožaje“, B kategorije, sa 69 ležajeva. Prema riječima starijih skijaša koji su na padinama Turjaka skijali u “zlatnim” vremenima, ne pamti se veća posjećenost nego ove godine, a samo u jednom danu, kroz skijalište je prošlo preko 2500 gostiju. Menadžment ski centra “Hajla”, trudi se da gostima pruži maksimalne uslove za ugodno skijanje i bordanje te boravak na snijegu, a prije svega sigurnost na samoj stazi.

S obzirom na povoljne vremenske prilike i dovoljnu količinu snijega, sezona skijanja će potrajati. Najjeftiniji ski pas u regionu i dobra restoranska usluga, takođe su dobar razlog da skijalište bude obavezna destinacija za sve zaljubljenike u ski sport i lijepu prirodu.

Nudi:

* Dužina staze 1019 m, dinamična je i pogodna, kako za rekreativce i profesionalne skijaše, tako i za početnike;

* Dva ski lifta;

* 840 skijaša/h;

* Nadmorska visina: 1250 m – 1450 m.

Na padinama planine Turjak, u blizini Rožaja, organizuju se brojna profesionalna takmičenja u skijanju. Ski centar se može pohvaliti novom uređenom stazom Carine – Grope u dužini od 9 km.

E – mail: skicentarhajla@gmail.com

Radno vrijeme: svakodnevno: 10:00 h – 16:00 h

Cjenovnik za sezonu 2016/2017.

VrstaOdrasliDjeca do 15 godina
Jednodnevni ski pass6 €4 €
Iznajmljivanje opreme5 €
Škola skijanja (5 dana)50 €
ParkingBesplatan

Prevoz: Iz Podgorice se automobilom može stići putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Berane – Rožaje. Iz Beograda se najlakše može stići putem Beograd – Kragujevac – Novi Pazar – granični prelaz Kula – Rožaje.

Ski centar “Hajla”Turjak

Vragodo – Mojkovac – Mojkovac je lociran u živopisnoj dolini rijeke Tare u podnožju planina Bjelasice i Sinjajevine, a pripada brdima sjeveroistočnog dijela Republike Crne Gore, između nacionalnih parkova “Biogradska gora” i “Durmitor”.

Prevoz:

Automobil: Iz Podgorice se najlakše stiže putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac. Iz Beograda se stiže putem kao za Bijelo Polje, a Mojkovac je od Bijelog Polja udaljen 28 km.

Voz: Iz Podgorice i iz Beograda se može doći prugom Beograd – Bar.

Ljubišnja, Kosanica – Pljevlja – Ljubišnja je planina na sjeveru Crne Gore, sa najvećim vrhom Dernečište ili Dernjačišta (2238 m). Između Ljubišnje i Durmitora rijeka Tara probila je svoj poznati kanjon. Iako izuzetne ljepote, na (ne)sreću zbog lošeg puta ostala je van domašaja turista. Kosanica je selo između Pljevalja i Đurđevića Tare.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice stiže putem Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Pljevlja ili Podgorica – Nikšić – Šavnik – Žabljak – Pljevlja. Iz Beograda se stiže putem Beograd – Užice – Prijepolje – granični prelaz Jabuka – Pljevlja.

Crkvičko Polje – Plužine – Crkvičko Polje pripada opštini Plužine i udaljeno je 11 km od graničnog prelaza Šćepan Polje. Smješteno je na platou 2 najljepše crnogorske rijeke Tare i Pive. Selo je na nadmorskoj visini 1050 m. Žabljak je udaljen 60 km. Selo odlikuje blaga klima sa ljetnjim prosječnim temperaturama oko 25 C, što dane čini predivne za šetnju i druge aktivnosti na otvorenom, a noći idealne za odmor i spavanje. Na Crkvičkom polju je italijanskom donacijom presječena staza za skijaško trčanje i izgrađen planinarski dom.

Prevoz: Automobilom se iz Podgorice stiže preko Nikšića, a iz Beograda putem Beograd – Užice – Višegrad – Foča – granični prelaz Šćepan Polje – Plužine.

Dok Bogićevica u Plavu ne dočeka dan da se i na njenim padinama sagradi ski lift ili žičara, njene potencijale i dalje će promovisati entuzijasti i ljubitelji prirode planinarenjem u zimskim uslovima, turbo skijanjem, bordanjem i drugim sličnim aktivnostima na snijegu. Za utjehu može biti to što, za razliku od zimskog turizma, od proljeća pa do kasno u jesen Bogićevica predstavlja nezobilaznu destinaciju turistima za planinarenje, biciklizam, džip, foto safari i paraglajding.

Na Bogićevici ima dovoljno snijega za skijanje, pa se može reći da skijaška sezona traje. Ovo je ujedno i najbolji poziv svim posjetiocima i turistima koji dolaze u Crnu Goru u ovo vrijeme da u jednom danu dožive njenu ljepotu i različitost. Nažalost, i pored velikih skijaških potencijala Bogićevice i snijega koji se na njoj zadržava više od pola godine, ona se još ne nalazi u prioritetima države za razvoj zimskog i skijaškog turizma.

U cilju promocije Bogićevice kao velikog potencijala Nacionalnog parka “Prokletije” i opštine Plav za razvoj zimskog turizma, Nacionalni park i lokalna turistička organizacija su, u saradnji sa skijašima i snowborderima skijaškog kluba “Bogićevica”, organizovali skijanje krajem maja 2016. godine na padinama Tromeđe i Bogićevice. Klub je osnovan sa željom da se promovišu skijaški potencijali, ali i da se priključi što više mladih i zaljubljenika u zimske sportove.

Prostor Bogićevice posljednjih 5 – 6 godina konstantno ima snijega za skijanje minimum 6 mjeseci. Prirodni potencijali i tereni koji su pogodni za sve vrste skijanja i ekstremnih disciplina i visinska razlika koja se kreće od 1700 m do više od 2300 m nadmorske visine, Bogićevicu svrstavaju u red najbogatijih potencijala u Crnoj Gori, a i šire.

Bogićevica 

S N O W B O A R D Teško je reći ko je zapravo “izmislio“ prvi snowboard. Ljudi su oduvijek nalazili načina kako da se spuste niz planinu, ali bi bilo nepravedno, kada bismo naveli samo jedno ime, kao pronalazača “prvog“ snowboarda. Prve forme snowboarda, javljaju se krajem 20 – ih i početkom 30 – ih godina prošlog vijeka, ali je prvu, pravu preteču današnjeg snowboarda, tzv. “Snurfer“, napravio Sherman Poppen 1965. godine. Interesantno je da je za razvoj ovog sporta zaslužan i čovjek našeg porijekla Dimitrije Milović. On je, 70 – ih godina, uporedo sa čuvenim Jake Burtonom, osnovao prvu kompaniju za proizvodnju snowboarda, po imenu “Winterstick“. Tek nekoliko godina kasnije, Burton će osnovati svoju, danas daleko najpopularniju kompaniju, koja nosi njegovo ime.

Na Durmitoru se snowbard pojavljuje relativno kasno, početkom 90 – ih, ali njegov pravi razvoj i afirmacija počinje tek sa ulaskom u novi milenijum i osnivanjem snowbard kluba “Savin kuk“ (prvog profesionalnog kluba u Crnoj Gori), koji je u svoj sastav prihvatio najtalentovanije mlade ljude sa ovog područja. Pored ovog kluba, na Žabljaku postoji i dobrovoljno bordersko društvo “Zbrda zdola“. Podatak da je za tako kratko vrijeme došlo do formiranja ova dva kluba, pokazuje da ovaj sport ima veliku perspektivu, kao i da Durmitor sa svojim terenima plijeni i pruža sve uslove za užitak snowboardera.

Kroz ovih nekoliko godina, sa kojima se steklo određeno iskustvo vezano za snowboard, Durmitor je na svojim stazama ugostio veliki broj snowboardera, od onih koji počinju da se bave ovim sportom, pa sve do onih koji su prave veličine (Serž Viteli, Žerom Žak), koji su ga napuštali sa oduševljenjem i zaključkom da je Durmitor nadrealan i pravi odabir za slobodu, pokret i način razmišljanja. Potrebe snowboardera su raznovrsne, kako u pogledu zahtjevnosti za uređenom stazom, tako i u pogledu želje za stazama van zvaničnog terena. Durmitor će vam pružiti i jedno i drugo. Durmitorski snowborderi će uvijek biti raspoloženi da približe svoja iskustva i prenesu ih svima, koji žele da uživaju u tom prelijepom osjećaju.

Ljudi se obično vezuju za snowboard vizuelno, vidjevši takmičenja na televiziji ili uživo, na stazi kako to izgleda, ali na prvi kontakt ono što gotovo postaje pravilo je osjećaj, koji dožive, kada sve to sami probaju. To je osjećaj slobode.

Planovi za dalje!!!

Ukupna državna ulaganja u infrastrukturu na sjeveru Crne Gore u sljedećih 5 godina iznosiće 984 miliona eura, od čega će veliki dio biti usmjeren na izgradnju ski centara.

Izrađeni su investicioni elaborati za razvoj skijališta Kolašin 1600 i Cmiljača na prostoru Bjelasice, kojima se predviđaju izdvajanja od 40 miliona eura.

Vlada je budžetom za 2017. godinu izdvojila 7,75 miliona eura koje planira da utroši na šest projekata na sjeveru, kojima će se poboljšati infrastrukturni uslovi za zimski turizam. U pitanju je pomoć za skijališta i ski centre, a najviše novca izdvojiće se za skijalište Kolašin 1600, gdje je budžetom opredijeljeno 4,7 miliona eura (izgradnja elektroenergetske, telekomunikacione i hidrotehničke infrastrukture, prilazne saobraćajnice sa parkingom, bazne stanice i žičare), koje se nudi na zakup na 30 do 90 godina. Najznačajniji segment razvoja lokaliteta Kolašin 1600 je nabavka žičare K8 D6C, sa 6 sjedišta, izgradnja 4 km ski staza i projektovanje ski staza predviđenih detaljnom razradom Kolašin 1600 sa sistemima za vještačko osnježavanje. Tender za nabavku žičare za Kolašin 1600 je završen. Žičara je planskom dokumentacijom označena kao neophodan uslov za razvoj budućeg ski centra i duga je 1,8 km. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 8,98 miliona eura. Preciznije, očekuje se da žičara na Kolašinu 1600 prve skijaše primi već krajem 2017. godine.

Takođe, izgrađena je trafo stanica kao pretpostavka za napajanje skijališta električnom energijom. Radi se na putu od skijališta Kolašin 1450 do Kolašina 1600, kao i na takozvanoj baznoj stanici u okviru koje će biti parking, garaža i restoran. Sve to će koštati oko 7.000.000 €.

Za turistički centar i planinarski dom Cmiljača planirano je da se potroši 1,3 miliona eura. Vlada je, kada je riječ o Cmiljači, bila angažovana na rješavanju imovinsko – pravnih odnosa, pripremala je gradnju puta do skijališta i radila na planovima na izgradnji bazne stanice. Tender za radove na prvoj fazi izgradnje puta Jasikovac – Cmiljača, dužine 8,5 km je završen, te je u toku vrednovanje ponuda. Vrijednost tog projekata je 1,45 miliona €. Pripremljena je tenderska dokumentacija za nabavku žičare. Očekuje se da će prve skijaše primiti 2018. godine.

U proteklom periodu su uložena značajna sredstva u rekonstrukciju žičara i nabavku opreme skijališta Savin Kuk, a u ovoj godini sprovode se aktivnosti na izgradnji 1,5 km ski staza. Na Savinom kuku je planirano projektovanje 21 km staza i njihova izgradnja, kao i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju pristupnog puta u dužini 1,5 km i izgradnju parkinga za 300 vozila. Budžetom je za Savin kuk planiran rashod od 507,5 hiljada eura.

Za turistički centar Žarski, u regionu Bjelasice i Komova, planirano je pola miliona eura za razvoj elektroenergetske i putne infrastrukture kao i priprema projektne dokumentacije. To je izuzetno značajan ski resort, jer se njegovom izgradnjom povezujuju 2 ski centra, Cmiljača i Žarski, čime će se dodatno obogatiti turistička ponuda.

Za planinarski i ski centar Hajla u Rožajama planirano je 530 hiljada eura za izradu planske dokumentacije, investicioni elaborat i nastavak radova na izgradnji lokalnog puta Rožaje – Štedin.

Na Vučju se planira izgradnja akumulacionog jezera za koje je izdvojeno 255 hiljada eura.

Dodatan podstrek razvoju zimskog turizma na sjeveru biće i osnivanje državnog preduzeća Skijališta Crne Gore, čiji će primarni zadatak biti razvoj ski centara predviđenih planskom dokumentacijom, kao i upravljanje infrastrukturom.

Ne treba posebno naglašavati benefite koje će ne samo sjeverni region, već i čitava Crna Gora dobiti izgradnjom autoputa Bar – Boljare. Ako se govori isključivo o turističkim benefitima, od aerodroma u Podgorici do skijališta u Kolašinu će se stizati za 40 do 45 minuta, što ih čini jednim od najbolje povezanih skijališta u regionu. Skijaškom infrastrukturom i izgradnjom autoputa, Crna Gora pretenduje da postane značajna skijaška destinacija ne samo u regionu, već i šire.

Korisni brojevi telefona:

Autobuska stanica Podgorica: + 382 20 620 430

Autobuska stanica Žabljak: + 382 52 361 318

Autobuska stanica Kolašin: + 382 20 864 033

Autobuska stanica Mojkovac: + 382 50 470 133

Autobuska stanica Plav: + 382 51 251 371

Autobuska stanica Pljevlja: + 382 52 323 114

Autobuska stanica Nikšić: + 382 40 213 018

Autobuska stanica Rožaje: + 382 51 271 115

Autobuska stanica Bijelo Polje: + 382 50 432 219

Autobuska stanica Berane: + 382 51 234 828

Željeznička stanica Podgorica: + 382 20 441 211, + 382 20 441 212

Željeznička stanica Bijelo Polje: + 382 50 478 560

Željeznička stanica Nikšić: + 382 30 301 692

Turistička organizacija Žabljak: + 382 52 361 802

Turistička organizacija Kolašin: + 382 20 864 254

Turistička organizacija Nikšić: + 382 40 212 511

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *